Ne moraju ništa raditi, a tri godine će primati plaću od 1.200 eura

Pritom mogu zarađivati 'sa strane'.

 

Zamislite situaciju: radite li ili ne, država vam svakog mjeseca uplati 1200 eura. Nije fantastika, nego njemački eksperiment za koji se javilo dva milijuna građana. Prema pisanju Deutsche Wellea, riječ je o istraživačkom projektu osnovne plaće Njemačkog instituta za ekonomska istraživanja (DIW) i zaklade udruge Moja osnovna plaća.

 

Sudionici će od siječnja primati 1200 eura mjesečno naredne tri godine, bez ikakvih uvjeta, a mogu zarađivati i sa strane. Cilj je odrediti kakve bi posljedice prihod imao za sudionike i njihov položaj u društvu.

 

“Ova studija je golema šansa da se u socijalnoj realnosti provedu sve teoretske rasprave o bezuvjetnoj osnovnoj plaći”, kaže voditelj istraživanja Jürgen Schupp napominjući da žele utvrditi bi li isplata u dužem razdoblju dovela do bitne promjene u načinu ponašanja i osjećajima, piše DW.

 

Ideja nije nova, s njom su se poigravali mnoge regije i gradovi. Finska je nedvosmisleno zaključila da osnovna plaća ne bi donijela promjene u nezaposlenosti, a Švicarci su na referendumu glatko odbili tu, za mnoge, vrlo primamljivu pomisao. Premda bi prvi instinkt većine ekonomista vjerojatno išao u smjeru da je cijela ideja apsurdna, ona nosi niz implikacija, prenosi Poslovni dnevnik. 

 

Definicija pravednosti u društvu

Kako bi život pojedinca izgledao bez egzistencijalne nesigurnosti? Što bi to značilo za njegov psihološki profil i ponašanje? Bi li bilo više poduzetnika i inicijative? Kako bi posljedično izgledalo društvo i vrijednosti koje ono njeguje? I, zadnje, ne manje bitno: a tko bi to platio?

 

“Takve ideje na prvu se čine lude, zapravo su razumljive jer je obilježe rada danas nesigurnost. No, da biste nekome dali, drugome morate uzeti što se često zaboravlja. To je, nažalost, realnost”, kaže Predrag Bejaković s Instituta za javne financije. Upozorava na problem kriterija i nemogućnost definiranja pravednosti u društvu, a problem je “efekt okoline”.

 

“Ako netko dobiva 2000 kuna (što bi za domaće prilike bilo realnije od njemačkih 1200 eura) da ne radi ništa i dane provodi u kafiću, poruka je jasna i brzo bi se susjedi zapitali zašto bi oni onda radili”, kaže. 

 

„U Hrvatskoj patimo od problema isplativosti rada, zašto bi netko radio za minimalnu plaću, to je 5 do 7 posto svih plaća, ako dobiva socijalnu pomoći po više kriterija i ostvaruje dohodak blizu tog iznosa? Sve otežava što se kod nas rad ne percipira kao način socijalizacije, da se osjećamo korisno, već je uglavnom tlaka”, kaže Bejaković. S milijardama manjka u proračunu za Hrvatsku je takav scenarij ionako znanstvena fantastika pa nam ostaje maštati, a o rezultatima društvenog eksperimenta čitati iz njemačkih medija.

 

Izvor: poslovni dnevnik

Komentari

Za objavu komentara morate biti prijavljeni.

Jeste li uživali u ovom članku? Budite informisani pridružujući se našem biltenu!

Povezano
Autor: