Sektori nekretnina i građevine koriste se za “pranje” novca od trgovine drogom i migrantima

Sektori nekretnina i građevine koriste se za “pranje” ilegalnog novca od trgovine drogom i trgovine migrantima na zapadnom Balkanu, što dovodi do povećanja cijena nekretnina, navodi se u izvještaju Globalne inicijative protiv transnacionalnog organiziranog kriminala.

“Pranje” novca putem građevinskih i nekretninskih poslova “popularno je jer je i dalje relativno lako i može apsorbirati velike količine kapitala”, kaže se u izvještaju “Spot cijene: Analiza tokova ljudi, droge i novca na zapadnom Balkanu”, piše “bne IntelliNews“.

Imovina “može biti mjesto za pohranu značajne količine kapitala, potencijalno povećati vrijednost i poboljšati kvalitetu načina života kriminalaca”, kaže se u izvještaju.

Ukazuje se na ranija istraživanja koja su pokazala da ulaganja u izgradnju i nekretnine “imaju dugu istoriju apsorbiranja ilegalnih prihoda na zapadnom Balkanu, s obzirom na to da je taj sektor i ekonomski značajan i loše reguliran”.

Općenito se prepoznaje da je stambena imovina u riziku više od komercijalne imovine zbog svog prometnog potencijala, navodi se.

– U stvari, mnoga su tržišta nekretnina u regiji iskrivljena opranim novcem, jer kriminalci umjetno pokreću cijene. Iako su cijene nekretnina pale u cijeloj regiji 2020. godine zbog COVID-19, mnoga su mjesta i dalje imala dobit od 2017. godine.Također u regiji postoji značajna trgovina drogom, koja je i izvor i tranzitni put za opojne droge.

Albanija je dugo bila važno mjesto za proizvodnju kanabisa, unatoč naporima vlade da ga ukloni, a sve veće količine droge sada se proizvode u Bosni, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji.

Povrh svega, Zapadni Balkan je glavna tranzitna regija za promet kanabisa, heroina, kokaina i sintetičkih droga. Posljednje se proizvode i u regiji, uglavnom u Srbiji. Unatoč značajnim operativnim troškovima, organizirani kriminal i ilegalna trgovina legalnom i ilegalnom robom nesumnjivo svake godine generiraju milijarde eura nezakonitih globalnih finansijskih tokova koji se usmjeravaju u inozemstvo, peru u lokalnim privredama ili reinvestiraju u druge kriminalne aktivnosti”, kaže se, između ostalog, u izvještaju .

Prema procjeni Ureda Ujedinjenih naroda za droge i kriminal (UNODC), pranje novca čini oko 2,7% globalnog BDP-a ili 1,6 biliona USD. Međunarodni monetarni fond (MMF) navodi da opravni novac ukupno čini između 2% i 5% globalnog BDP-a.

Primjenjujući ove postotke na zapadnom Balkanu, svake bi se godine opralo između 1,8 i 4,6 milijardi eura. 

(Tuzlanski.ba/Foto: Ilustracija)

Komentari

Za objavu komentara morate biti prijavljeni.

Jeste li uživali u ovom članku? Budite informisani pridružujući se našem biltenu!

Povezano
Autor: