Tito je za njega govorio da je veći od Jugoslavije, a onda ga je jedna riječ koštala života

U Somboru 5. novembra 1938. godine rođen je legendarni košarkaš Radivoj Korać. Majka Zagorka bila je iz stare somborske građanske porodice, dok je otac Bogdan bio porijeklom iz Like.

Porodica se nakon rata seli u Beograd, međutim, ubrzo po dolasku u jugoslovensku preijstolnicu Koraćev otac je osuđen na dvije godine robije na Golom otoku. Mama Zaga je čvrsto držala porodicu u tom periodu. Radivoj je upješno završio osnovnu školu, zatim „Drugu beogradsku gimnaziju“.

Bio je odličan đak, nakon gimnazije je odlučio da upiše Elektrotehnički fakultet, bio je jako zainteresovan za fiziku i matematiku. Međutm, zbog velikih obaveza u košarci nije uspio da diplomira, iako mu je to bila velika želja.

Korać je sa 16 godina počeo da igra za BSK (kasnije OKK Beograd) kod trenera Borislava Stankovića. Negov asistent Dragan Glišić Gliša rekao je da je Korać najprije bio stidljiv i povučen do momenta dok nije uzeo loptu. Kad je počeo da šutira iz raznih pozicija bilo je jasno da je riječ o budućem košarkašu. Bilo je dovoljno naučiti ga kako se vodi lopta, jer je šuterske sposobnosti imao urođene.

Bio je poznat po načinu na koji je izvodio slobodna bacanja. Radio je to sa dvije ruke, loptu je držao tik iznad poda i izbacivao ju je odozdo.

Dao je riječ da će dati intervju novinaru “Oslobođenja” i upravo ta data riječ ga je koštala života.

Čuveni Žućko je nastradao u saobraćajnoj nesreći, vraćajući se automobilom za Beograd poslije utakmice reprezentacije Jugoslavije i selekcije Bosne i Hercegovine. Taj meč odigran je u Sarajevu 1. juna, a Korać je povratak iz glavnog grada BiH odložio za naredni dan.

Razlog je bilo obećanje koje je Žućko dao novinaru “Oslobođenja” da će mu dati intervju. Odmah nakon razgovora krenuo je za Beograd. Želio je da što prije stigne kako bi u Ateljeu 212 gledao predstavu “Kosa”. Na 12 kilometara od Sarajeva izgubio je kontrolu nad vozilom i poginuo na licu mjesta 2. juna 1969. godine.

Na zahtjev tadašnjeg predsjednika Jugoslavije Josipa Broza Tita, kovčeg sa posmrtnim ostacima bio je prekriven olimpijskom, a ne državnom zastavom.

Tito je to obrazložio riječima:

“On je bio veći od zemlje koju je predstavljao. Pripadao je cijelom svijetu!”

Raport.ba

Komentari

Za objavu komentara morate biti prijavljeni.

Jeste li uživali u ovom članku? Budite informisani pridružujući se našem biltenu!

Povezano
Autor: